Statut našeg pokreta

Statut 2014 PDF

STATUT
BOSANSKI POKRET NACIONALNOG PONOSA
(BOSNA I HERCEGOVINA) 23 januara 2014. godine

§ 1. Ime i sjedište pokreta
Puno ime pokreta je Bosanski Pokret Nacionalnog Ponosa, skrećeno BPNP.
Pokret ima sjedište u Sarajevu. Djeluje u čitavoj Bosni (i Hercegovini) kroz ogranke u gradovima u kojima oni postoje, preko aktivističkih skupova i članova.

§ 2. Ciljevi i program pokreta
2.1. Bošnjačka Bosna : jedino ljudi koji pripadaju europskom genetskom i kulturnom nasljedstvu, gdje su Bošnjaci uključeni, mogu biti državljani Bosne.
2.2. Bosnom moraju upravljati isključivo Bošnjaci : Bošnjaci ne smiju biti potčinjeni drugima u vlastitoj državi, a to će se postić onemogućavanjem ne-Bošnjaka da budu na pozicijama moći.
2.3. Bosnom se mora upravljati isključivo za Bošnjake : sve političke odluke moraju se temeljiti na tome šta je najbolje za Bošnjake i njihove interese. Sve odluke koje ne idu u korist Bošnjaka se ne smiju sprovesti u djelo.
2.4. Jedinstvena svrha : državna organizacija mora da se vodi od jednog modernog državnog uređenja koji što je više moguće efektivno ide u korist Bošnjaka. Državno uređenje mora da se gradi na kompetenciji i odgovornosti, i njen zadatak treba da služi stanovništvo, nikad obratno.
Sistem mora da ima moto : Poboljšanje, razvijanje i dobrobit čitavog naroda.
2.5. Potpuna nezavisnost države : poželjne su saradnje na nekim poljima sa drugim državama, ali bilo kakav ugovor koji bi samo djelomično narušio nezavisnost Bosne ne dolazi u obzir.
2.6. Sigurna sekularna država : Sigurnost, kako individualna tako i ekonomska, mora biti jedna od društvenih temelja. Država mora biti sekularna, dakle religija se mora odvojiti od države, podrediti zakonima države, umanjiti njen utjecaj u javnom životu, te spriječiti miješanje državnih organa u religiju i obratno.
2.7. Sloboda misli i govora : Sva pitanja moraju biti slobodna za diskusiju, znanost i nauka moraju biti slobodne i ograničenje osobnog integriteta kroz državni nadzor na stanovnike koji nisu kriminalci mora biti ukinuto.
2.8. Prirodni resursi u rukama Bošnjaka : Važni bosanski prirodni resursi i općekorisna djelatnost moraju biti u rukama bošnjačkog življa, kako bi sav dobitak te vrste išao nazad stanovništvu, ne u inozemne ili privatne interese.
2.9. Prožimanje narodne zajednice i socijalne pravde u društvu : podjelu klasa mora biti zamijenjena sa klasnom zajednicom gdje se kreativnost i produktivni doprinos poštuju i cijene visoko i ni jedna grupa društva ne smije da napreduje na račun druge.
2.10. Stroga zaštita životinja i prirode : Bosna ima vrijednu i unikatnu prirodu koja je vrijedna da se čuva i brani. Svako uništavanje prirodnog okoliša, kao i nasilje nad životinjama mora biti strogo kažnjivo. Prehrambrene industrije i druge djelatnosti gdje se drže životinje moraju biti etički održive.

§ 3 Stavovi pokreta
3.1. Bosanski pokret nacionalnog ponosa se zalaže za uspostavljanje nacionalne sekularne države Bošnjaka shodno europskoj praksi gdje svaka nacija ima pravo na vlastitu državu. Takvo pravo je, uostalom, potvrđeno historijom Bosne starom preko 1 000 godina i historijom naroda Bošnjaka na njenom području. Bosna i Bošnjaci su jedno tijelo povezano našom krvlju i slavom naših pradjedova. Prema tome, Bosna je prvenstveno država Bošnjaka, a onda i svih ostalih građana koji su joj odani.
3.2. Pripadnikom jedinog državotvornog naroda Bošnjaka smatramo svakog pojedinca koji pripada europskom genetskom i kulturnom naslijeđu, koji je odan državi Bosni, bez obzira na religijsku i podrasnu pripadnost. Prema tome odbacujemo vezanje Bošnjaka za samo jedan religijski identitet što se pokazalo štetnim za naš nacionalni razvoj i dignitet.

3.3. Simbol Bosne je grb sa šest zlatnih ljiljana bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića. To je ujedno i simbol odbrane Bosne u ratu 1992-1995 i svaki pokušaj ponižavanja i degradiranja svetog bosanskog grba je direktni napad na nacionalni integritet Bosne i naš nacionalni ponos. Svi simboli koji veličaju neku drugu naciju ili ideologiju nauštrb Bosne su neprijateljski i u društvu kakvo mi zagovaramo takva obilježja bi bila strogo zabranjena.
3.4. Pokret u ovom trenutku svoje djelovanje ograničava na sadašnje granice Bosne a s vremenom će nastojati da se izmiri historijska nepravda i da se obnove granice Bosne utvrđene Karlovačkim mirom 1699. i Berlinskim kongresom 1878. godine .
3.5. Bosanski jezik,kao nacionalni jezik Bošnjaka, treba i mora biti jedini službeni jezik u Bosni.
3.6. Sve nekretnine u Bosni moraju biti u rukama Bošnjaka. To je jedini način za uspostavljanje ekonomski snažne nacije. Bosna mora pripadati Bošnjacima u svakom smislu. Radnička klasa kao stub ekonomskog prosperiteta mora imati dostojanstven život i biti zaštićena od eksploatacije. Svi koji doprinose prosperitetu nacije su samim sistemom povlašteni u odnosu na one koji žele uzimati, a ne davati ništa zazvrat.
3.7. Naziv Bosna i Hercegovina je neprihvatljiv jer je nastao kao simbol izdaje bošnjačkog nacionalnog ustanka Zmaja od Bosne od strane hercegovačkih velikaša i nastao je kao ustupak Otomanske imperije istim. Hercegovina (Hum) nikada nije bila zasebna država, niti u rangu sa Bosnom, već je uvijek bila sastavu Bosne, a mi kao nacionalno svjesni Bošnjaci slijedimo takvu historijsku tradiciju i i odbijamo da slijedimo politiku nacionalnog razbijanja i podjele Bosne i Bošnjaka.
3.8. BPNP se protivi ulasku Bosne u saveze i unije koje služe za uspostavljanje i zaštitu novog svjetskog poretka kao što su EU ( kontinentalna unija) i NATO pakt (svjetska armija). Bosna mora biti slobodna država sa svojom vojskom koja je uvijek spremna za branjenje nacionalnog suvereniteta zemlje što se kosi sa politikom globalizacije koju provode cionističke strukture sa ciljem uspostavljanja jedne svjetske vlade tj. poretka u kojem će „siva eminencija“ vladati svijetom.
3.9. Odbacujemo praksu slavljenja zvaničnog Dana državnosti 25. novembra jer je ona nastala praćenjem politike komadanja Bosne između tri kvazi-etničke zajednice ( Srbi, Hrvati, Muslimani ). Dan državnosti kojeg mi promovišemo je 29. august – datum izdavanja Povelje bosanskog bana Kulina koja je ujedno i najstariji bosanski državni akt i najstariji državni dokument u granicama južnoslavenskog govornog područja.
3.10 . Ideologije koju su nepoželjne u našoj Bosni su : cionizam, komunizam, kapitalizam i islamizam. Svaka od tih ideologija zahtijeva vlastiti državni ustroj što je sa nacionalnog stajališta neprihvatljivo i šteti prosperitetu Bošnjaka. Jedina ideologija koja je potrebna kako bi se Bosna spasila je bosanski nacionalizam i to je jedina ideologija koja svojim načelima vodi ka napretku u svim mogućim segmentima, počevši od nacionalnog napretka do socijalne pravde.
3.11. Temelj zdrave nacije je porodica i upravo zbog te činjenice naša borba je dijelom usmjerena na uništenje svih aspekata društva koji svojim nemoralnim djelovanjem ruše porodične vrijednosti. U tu grupu spadaju mediji i razne grupacije koje u svom programu nude promiskuitetno ponašanje uključujući razne seksualne perverzije, prljavštinu na televiziji, pedofiliju i homoseksualnost. Bosanski čovjek i žena moraju postati oličenje moralne čistoće, zato je odstranjivanje zaraženih elemenata iz našeg društva jedan od primarnih zadataka. Razvrgavanje porodičnih veza nije poželjno, ali nije zabranjeno jer u normalnom društvu sreća nacije se temelji na sreći pojedinca.

§ 4. Djelatnost pokreta
4.1. Djelatnost BPNP-a pokušava kroz informacije i upute stvoriti jedan narodni pokret koji će imati jedan duh nacionalnog i narodnog ponosa.
4.2. BPNP će političkim putem tražiti zamjenu današnjeg neefikasnog i destruktivnog sistema i njenog neprijateljskog stava prema narodu sa jednom efikasnijom državnom upravom koja će se bazirati na zadovoljavanju bošnjačkog nacionalnog interesa.
4.3. BPNP će kroz svoju organizaciju obrazovati i inspirisati Bošnjake da se što više nacionalno angažuju i žive zdravo u skladu sa prirodom.

§ 5. Članstvo
5.1. Kriterij
5.1.1. Od člana BPNP-a zahtijeva se podržavanje ciljeva i programa pokreta, pristojno ponašanje prema svima.
5.1.2. Član BPNP-a sam bira koliko će se angažovati u radu pokreta, od blage pasivnosti i podržavanja pokreta moralno i finansijski kroz članarinu, do punog angažovanja u radu i akcijama pokreta u cilju promjene koja je potrebna da Bosna opet bude u rukama Bošnjaka.

5.1.3. Član BPNP-a može postati svaki pojedinac koji :
5.1.3.1. pripada europskom biološkom i kulturnom naslijeđu, gdje i mi kao narod pripadamo,
5.1.3.2. podržava temelj nacionalističke ideologije pokreta, ciljeve i djeluje u skladu sa stavovima pokreta,
5.1.3.3. plaća članarinu. Izuzetak je moguć u slučaju socijalno ugroženijih osoba koje žele postati punopravni članovi pokreta, ali ih lično finansijsko stanje onemogućava.

5.2. Višestruko članstvo
Član ne može biti prikljčen drugoj političkoj partiji ili bilo kakvoj organizaciji gdje je moguć sukob interesa.
5.3. Članarina
5.3.1. Članarina se utvrđuje godišnjim planom pokreta
5.3.2. Članarina se daje mjesečno prema unaprijed utvrđenom planu i dogovoru.

5.4. Brisanje članstva
Član BPNP-a ima pravo bilo kada da zatrazi brisanje članstva.
Molba za brisanjem članstva se podnosi pismeno ili usmeno i ostavlja upravi pokreta ili šefu ogranka.
5.5. Isključenje iz pokreta
Isključujući predmet se može otvoriti prema članu koji je, u djelatnosti partije ili u preostalom, osumnjičen da je prekršio liniju pokreta ili kroz loše ponašanje smatra se kao nepogodan. Isključujući predmet može se odbiti ili rezultovati u upozorenju ili isključenju. Isključenje se izvršava po nalogu uprave pokreta ili šefa ogranka direktno. Isključena osoba ima pravo žalbe na odluku upravi pokreta kako bi dobila svoj predmet na ponovno ispitavanje.
Brisanje ili isključenje ne podrazumijeva vraćanje donacija, položenog novac za članarinu ili bilo čega drugog što je isključeni član ostavio u pokretu.
BPNP o isključenom članu neće otkriti lične podatke.

5.6. Prava i obaveza clanova
5.6.1. Član ima pravo da sudjeluje na svim sastancima i aktivnostima pokreta.
5.6.2. Član bi trebao da iznosi prijedloge za mjere i konstruktivnu kritiku svim organima pokreta. Prijedlozi trebaju da se jave direktno najbližem šefu ogranka ili vođi direktno. Prijedlozi za godišnji sastanak treba da dođu najkasnije 30 dana prije sastanka i najkasnije 7 dana prije mjesečnog sastanka. Svaki ogranak ima pravo da odbije prijedlog uz obavezu ostavljanja izjave vezane za odbijanje prijedloga.
5.6.3. Međusobni sukobi i neslaganja između članova se moraju usmjeriti ka rješavanju problema. Kritike prema pojedincima ili predstavnicima moraju se iz prve ruke prijaviti šefu ogranka, iz druge ruke upravnom odboru i to ne kroz otvorenu kritiku jer to ne rješava probleme. 4.6.4. Član je dužan da najbližem šefu ogranka prijavi ako sumnja na štetne elemente prema pokretu.

§ 6. Vođstvo
BPNP traži što efikasnije i jako vođstvo zasnovano na autoritetu koje se dodijeli šefu ogranka ili vođi, što znači punu osobnu odgovornost za istog.

§ 7. Uprava i rukovodstvo
7.1. Uprava pokreta
Uprava pokreta BPNP mora se sačinjavati najmanje od vođe pokreta, zamjenika vođe, blagajnika i sekretara

7.2. Zadatak uprave
Zadatak uprave je da:
7.2.1. vodi rad pokreta i provodi direktive ograncima i radnim grupama
7.2.2. sačinjava i radi na tome da plan rada i politika živi
7.2.3. pruža podršku i vodi razne ogranke
7.2.4. izabere šefa ogranka
7.2.5. izabere radne grupe
7.2.6. uspostavi i održava kontakte sa nacionalističkim organizacijama i partijama
7.2.7. aktivno se bori protiv podjela unutar pokreta
7.2.9. organizuje ideološko obrazovanje kroz predavanja
7.2.10. uspostavi budžet i odrzava ekonomiju pokreta

§ 8. Ogranci
8.1. Definicija ogranka
Jedan ogranak je jedna formacija u pokretu koju čine najmanje dva člana koja se bave zajedničkim i redovnim aktivističkim radom. Ogranci su vezani za jedan grad, ali ništa ne sprječava članove da budu aktivni i u drugim ograncima koji nisu u njihovom gradu. Više ogranaka mož djelovati u istom kantonu.
8.2. Svrha i djelovanje
Zadatak ogranka je da poboljša rad u gradu kroz širenje informacija i regrutovanje novih članova za ideju BPNP-a.

8.3 Rukovodstvo
Svaki ogranak ima jednog šefa. Šef ogranka bude izabran od najbližeg vođe koji dobija preporuke od članova ogranka. Preporuke se vrše kroz glasanje za novog šefa, koje šalju vođi pokreta. Zadatak šefa je da organizuje i vodi rad u grupi. Šef održava redovno kontakt sa vođom i odgovara da se članovi pokreta informišu i drže direktiva koje su dobili. Šef odgovara da se redovno vode akcije i aktivnosti unutar ogranaka.

§ 9. Revizija
9.1. Revizori će biti izabrani da bi ocijenili rad uprave.
9.2. Revizori moraju biti informisani o radu uprave i pregledavati finansijske izvještaje i druge račune.
9.3. Revizori moraju pokazati izvještaj na godišnjem sastanku, koji pokazuje da li oni vjeruju da su nalozi i djelatnosti pokreta ispravni i učinkoviti, a da su računi upravljani u skladu sa zakonom i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima.

§ 10 Godišnji sastanak pokreta
Godišnji sastanak pokreta je sastanak gdje se odbor sastaje i određuje smjernice za rad. Kao što sam naziv kaže, održava se jednom godišnje.

10.1. Godisnji sastanak
Godisnji sastanak pokreta održava u periodu 1. juli – 31. august.
Vođa pokreta može, poslije odobrenja, pozvati osobe koje bi mogle pridonijeti specifična znanja na sastanku, eventualno pozvati sudionike, koji nemaju pravo odlučivati o odlukama, nego imati savjetodavnu ulogu.
10.2. Obavijest o sastanku
Svi koji će prisustovati na sastanku će biti obaviješteni o datumu i mjestu unaprijed najmanje 30 dana prije sastanka.
10.2. Raspored dešavanja
10.2.1 Otvaranje sastanka
10.2.2. Izbor uprave
10.2.3. Izbor ovjeravatelja zapisnika
10.2.4. Ponovno izglsavanje vođe i šefova, ili povjeravanje tih pozicija ponovo istim.
10.2.5. Rasprava o radu pokreta u protekloj godini
10.2.6. Smjernice za godišnji rad
10.2.7. Izvještaji ogranaka o radu
10.2.8. Ostale teme, ako su neophodne
10.2.9. Kraj sastanka
10.3 Zapisnik i dokumentacija
Godišnji sastanci će se bilježiti i dokumentirati, sekretar je odgovoran da svi mogu pregledati zapisnik u roku od sedam dana.

§ 11. Izmjena statuta i raspad
11.1. Izmjena statuta i programa je moguća ukoliko upravni organi smatraju da je ona potrebna. Izmjena je moguća isključivo usaglašavanjem većine članova pokreta. Izmijenjene tačke ne smiju ići na štetu pokretu i moraju biti odobrene od strane upravnih organa.
11.2. Raspad program označava i raspad pokreta. On je moguć skretanjem sa temeljnih puteva pokreta, odnosno izmjenom stavova, ciljeva i programa do te mjere da se drastično razlikuju od temeljnih stavova, ili ukoliko novi ciljevi, stavovi i program ulaze u sukob interesa sa temeljnim ciljevima, stavovima i programom.